Za razliku od cara koji nikada nije počastio Hrvatsku svojom prisutnošću, imao sam priliku ondje ići nekoliko puta i nije mi teško shvatiti zašto se Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont, čovjek koji je od opsade Toulona stopama Bonapartea prošao kroz sve razine vojne hijerarhije, zaljubio u ovaj komadić zemlje jedinstven po svojoj ljepoti. Od običnog malog poručnika uzdigao se zahvaljujući vlastitim zaslugama i onome što se danas zove društvenim usponom sve do titule francuskog maršala i pêra („Pair de France“ član najvišeg zakonodavnog tijela Francuske u to doba o.p). Upravo je to bila prava moć Napoleona, da među nevidljivima zna prepoznati talente koji će mu biti korisni, a možda i odani u svim okolnostima, ljude na kojima će moći temeljiti svoj autoritet i utjecaj gdjegod njegova vlast to bude zahtijevala. Maromontova ljubav prema Hrvatskoj odvest će ga iz Dubrovnika, čiji će biti Vojvoda (Raguza, 1808.), u velike institucionalne i infrastrukturne radove, posebice u stvaranje važnih komunikacijskih putova.
U prvoj sam epizodi pričao o počecima moje strasti za dvije velike povijesne ličnosti, Pascalu Paoliju i Napoleonu. Hrvatska će mi dopustiti da otvoreno i konkretno izrazim optimističnu radoznalost za trećim čovjekom, malo poznatim široj javnosti. Davno prije nego što je njegovo ime postalo općepoznata marka elektroničkih automobila, Nikola Tesla ostavio nam je u nasljeđe znanstvenu, ekonomsku, ali i kulturnu baštinu koja je još i danas dio naše svakidašnjice, a da to i ne znamo. U kreacijama i izumima ovog genija prednjačila je želja za poboljšanjem životnih uvjeta čovječanstva i unaprjeđenjem načina proizvodnje, mamac dobitka i osobno bogaćenje za njega su uvijek bili beskorisni pojmovi; stav zbog kojeg će konac života dočekati sam i siromašan. Glavni je izumitelj izmjenične struje koja je omogućila difuziju električne struje bez obzira na udaljenost, za razliku od Edisonove istosmjerne struje koja je radila samo u blizini izvora. Također stoji iza prvog grada u kojemu je u cijelosti uvedena električna struja, Šibenika u Hrvatskoj, zahvaljujući postavljanju hidroelektrane na slapovima Nacionalnog parka Krka. Istu je instalaciju postavio i na slapovima Niagare u SAD-u što je omogućilo dotad neviđeni industrijski razvoj.
Hrvatska će za mene uvijek ostati povezana uz tužan obiteljski događaj za kojeg sam doznao na povratku s mog prvog posjeta u svibnju 2015. To naravno neću nikada zaboraviti, ali ova se zemlja uspjela iskupiti ponudivši mi trenutke vječnog čuđenja po ulicama Dioklecijanove palače, u Zagrebu čije ljepote otkriju samo oni koji su to zaslužili, ali i na Klisu, tvrđavi u kojoj su Napoleonovi vojnici i glumci Igre prijestolja hodali po istom kamenju.
Što reći o Zadru i njegovim čarobnim morskim orguljama koje je 2005. napravio arhitekt i ljubitelj glazbe Nikola Bašić. Treba samo sjesti na stepenice uz more u sat kada sumrak prevladava nad prirodom i prepustiti se zvuku valova koji ulaze u cijevi ovih nevidljivih orgulja i po volji stvaraju zadivljujuće i uistinu nezaboravne melodije.
Nisam mogao ovdje ispričati sve uspomene koje je ova zemlja uploadirala u moje pamćenje bez da sam toga svjestan, a neka od njih ću i onako zaboraviti, Karlovac, Petrinja, Rastoke, Ozalj, Gospić, Skradin, Smiljan, ali i Orebić gdje je 2016. održana prva opća skupština naše Federacije napoleonskih gradova, ostale gradove članove kao Brela, Mali Lošinj, Milnu, toliko malih edena koji nažalost pate od prevelikog proja turista koji nisu svjesni ljepote po kojoj gaze. Svjesni smo veličine zadatka kojeg nam nameće bezbroj mogućnosti koje ova zemlja nudi kada je u pitanju Kulturni itinerer „Destination Napoléon“ certificiran od Vijeća Europe, a čiji smo mi promotor. Svjesni smo također i izazova koji u ovom razdoblju neodlučnosti i sumnje utječu na cijeli svijet i koji nas prisiljavaju da se brzo i iskreno angažiramo kako bi prepravili gospodarske, socijalne, kulturne i turističke modele koji su, a da toga nisu ni svjesni, već neizbježno osuđeni na propast. S našim ekipama, našim hrvatskim partnerima i Dubravkom kao koordinatoricom našeg itinerera po Hrvatskoj nastojat ćemo s posebnom strašću predložiti i promovirati ciljani pristup oko kvalifikacije „Destination Croatie“ koji se temelji na kulturnoj praksi, napoleonskoj povijesti i ekonomiji koja poštuje materijalnu i nematerijalnu baštinu ove prekrasne zemlje.
Što se mene tiče, još imam mnogo lokacija za posjetiti i želim iskoristiti projekt jačanja našeg Kulturnog itinerera kako bih to napravio. Želim sudjelovati s našom organizacijom u angažiranju mnogih drugih mjesta i općina, uspostaviti veze među regijama, dati im alate i inovativne metode, definirati politike u korist održivijeg ekonomskog i turističkog razvoja; toliko je istinski korisnih mogućnosti za ovu frustrirajuću sadašnjost, ali i za uravnoteženiju i spokojniju budućnost.
Također želim proći, pješke ili biciklom na električni pogon – preciziram to da izbjegnem pogrdne komentare zlih jezika – ovom nevjerojatnom cestom, izgrađenom Marmontovom naredbom, koju još i danas zovu „Napoleonova cesta“ ili „Francuska cesta.“ Prolazi duž Dalmacije na padinama iznad mora s početkom u Obrovcu pokraj Zadra pa sve do Boke Kotorske u Crnoj Gori udaljene više od 400 kilometara. Banaliziran izraz „koji oduzima dah“ ovdje, možda više nego igdje drugdje, pronalazi svoj pravi smisao.
Spremamo se za nekoliko mjeseci ponovno posjetiti ove obale obrubljene pjenom Jadrana koje će nas nositi, od uspomene do uspomene, odavde prema jugu, sve do Krfa, a od Krfa do mile nam i neprežaljene Atene.
Nastavlja se…
Putna kronika Jacques Mattei
Predstavljena u ovoj epizodi: Dubrovnik, Split, Trogir, Nikola Tesla Network, Krka National Park.